Hrvatski povijesni institut u Beču i Hrvatska akademska zajednica u Austriji simpozijem u Beču uspješno obilježili 300 godina od bitke kod Petrovaradina

 simpozij bec

“Bitka kod Petrovaradina – Tragičan sukob između Osmanlija i srednjoeuropskih Kršćana – 300 godina poslije”, naziv je znanstvenog simpozija, održanog u subotu u Beču, povodom obilježavanja tri stoljeća bitke na prostoru od Vezirca do Petrovaradina, jedne od odlučujućih bitaka tijekom austrijsko-turskog rata 1716. do 1718. godine i značaja Petrovaradinske tvrđave koja je imala presudni vojno-strateškii značaj kao granična fortifikacija Habsburške monarhije, kojoj smo i mi pripadali.

 

Dr. MatošSkup je otvorio prof.dr. Ivan Koprek, pročelnik Hrvatskog povijesnog instituta u Beču, kojeg je prije 25 godina osnovao Filozofski fakultet Družbe Isusove (FFDI) iz Zagreba. To je s ponosom istakao i dekan FFDI-a prof. dr. Ivan Šestak koji je vodio kroz program simpozija.

“Bečki institut osnovan je s ciljem prikupljanja povijesne građe o hrvatskoj prošlosti, posebno iz bogatih bečkih arhiva, te njenog objedinjavanja i proučavanja. Od osnivanja do danas u Institutu su boravila i radila najpoznatija imena hrvatske histografije”, rekao je prof. Koprek. Napomenuo je kako je Institut do sada omogućio studentima u sklopu Hrvatskog kolegija, osnovanog prije 25 godina kao nastavak starog Kolegija koji je postojao između 1617. i 1784. godine, da steknu titule magistra ili doktora na bečkim visokim učilištima.

“Radi se o 400 hrvatskih djevojaka i mladića, kojima smo do sada pomogli pri boravku na školovanju u Beču”, dodao je. Prvo predavanje održao je dr. Robert Skenderović, viši znanstveni suradnik u Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu, na temu “Pobjeda princa Eugena Savojskoga kod Petrovradina 1716. (Odlučujući trenutak u europskoj povijesti).

Prof. Koprek
Prof. Koprek

Predavač je nazočne prvo upoznao s zanimljivim životopisom vojskovođe Eugena Savojskoga. Zahvaljujući njegovoj organiziranosti Osmanijska je vojska poražena, a petrovaradinska tvrđava koja je tada predstavljala granično utvrđenje između kršćanstva i islama, je oslobođena islamskog utjecaja, u čemu se sastoji i značaj spomenute bitke. Nakon bitke kod Petrovaradina Eugen je u narednoj godini osvojio Temišvar i Beograd čime su stečeni povoljni uvjeti za sklapanje mira u Požarevcu, kojim je Austrija dobila Banat i sjeverni dio Srbije. Slijedeće predavanje održao je dr. Alexander Buczynski znanstveni savjetnik u Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu. Tema je bila “Petrovaradin – vojni komuniteti u 18. stoljeću”, a predavač se je, između ostalog, osvrnuo na tadašnju vojnu Krajinu, velikim povlasticima i privilegijama Krajišnika, nastanku vojnih komuniteta, pukovnija, trgovanju i razvoju gradova …..

“Vojna krajina je bila fenomen europske povijesti, a obuhvaćala je desetinu teritorija Habsburške monarhije i svaki je četvrti Krajišnik bio carski vojnik”, rekao je dr. Buczynski. Govoreći o vojnim komunitetima, napomenuo je da su to bile civilne enklave u Vojnoj krajini i da ih je bilo ukupno jedanaest. “Petrovaradin je bio prvi grad u povijesti koji je dobio status vojnog komuniteta”, istakao je predavač. Zaključno predavanje o “Vojnom dušobrižništvu za vrijeme bitke kod Petrovaradina i zavjetnoj slici Gospe Snježne kod Petrovaradina” održao je pater dr. Jerko Matoš iz Beča.

Istakao je kako je povijesno gledano vojno dušobrižništvo poznato još kod Rimske vojske i Židova, a postojalo je i cijeli Srednji vijek. Danas je ono u sklopu vojnih ordinarijata, dodao je. Govoreći o Zavjetnoj slici Gospe Snježne dr. Matoš je rekao kako je poslije bitke kod Petrovaradina 5. kolovoza 1716., princ Eugen Savojski, koji je bio veliki štovatelj Majke Božje, u znak zahvalnosti za pobjedu nad Turcima darovao kapelici kopiju slike Majke Božje Snježne, čiji se original nalazi u bazilici Santa Maria Maggiore u Rimu. Znanstveni skup, kojem je bio nazočan i predstavnik hrvatskog Veleposlanstva u Austriji Domagoj Marić, završio je kratkom raspravom predavača i ostalih sudionika.

Snježana Herek/Fenix Magazin