Izašao novi Zbornik radova Periodicum 2016

 

Periodicum 2016 Hrvatske akademske zajednice Austrija

U cijelosti prenosimo članak koji je izašao u novom broju Hrvatskih novina-tjednika gradišćanskih Hrvata.

 

Zbornik je upravo izašao te se ovdje osvrćemo na njega.

Za gradišćanske Hrvate najvažniji je rad Patricije Adanić „Uloga gradišćanskohrvatskih udruga u očuvanju hrvatskoga jezika i kulture u Austriji“ – s odlomcima:

- Uvod (Cilja rada, Struktura rada)

- Osnivanje kulturnih institucija gradišćanskih Hrvata od 1920. do 1934. godine  (7 odlomaka)

- Osnivanje kult. institucija grad. Hrvata od 1947. do danas (4 odlomka),

- Jezik gradišćanskih Hrvata i njegovo očuvanje (10 odlomaka),

- Zaključak,

- Literatura (3 odlomka).

Rad ima 37 stranica te daje dobar pregled tematike kojom se bavi. Bit će to željeno pojačanje i podrška gradišćanskim Hrvatima koja dolazi iz „stare domovine“.

 Za gradišćanske Hrvate bit će zanimljiva i standardnojezična terminologija. U ovom godištu PERIODICUMA ima još članaka koji imaju veze s austrijskim Hrvatima:

Robert Hajszan - objavljanje referata sa simpozija o Mekiniću, Protestantskoj književnosti i Alojzu Jembrihu.

Sanja Vulić – također referat „Jezična analiza hrvatskih reformacijskih izdanja“.

Tu je i jedan referat sa kolokvija o Filipu Kaušiću s početka ove godine „Povelja Leopolda I. od 23. rujna 1669.“ Ivana Šestaka.

Daljnje hrvatsko-austrijske teme: Marijan Brajinović, In memoriam ... Aloisu Mocku.

Marijan Kalapurić, Car Maksimilijan II. i Nikola IV. Zrinski u obrani Sigeta. 

Igor Lacković, Hrvatski svjetski kongres u Austriji.

A. Manestar/J. Seršić, Die Bedeutung von Nikolaus Thomas Host in der Geschichte der Botanik.

Josip Seršić, Zrinski u Beču. K tome u članku „Ruđer Josip Bošković...“ – odlomak: R. J. Bošković u Beču.

Navedimo još i ostale bečke simpozijske referate: Ivan Koprek, Isusovci u Petrovaradinu i Gospa Tekijska.

Robert Skenderović, Schlacht bei Peterwardein 1716.

Sada nešto o terminologiji kojom se služi Patricija Adanić kada govori o gradišćanskim Hrvatima. Upast će nam u oči njen „prijevod“ Hrvatskog štamparskog društva kojega ona u purističkom stilu (što je opravdano!) nazivlje „Hrvatsko nakladno društvo“. Naime prastara hrvatska riječ štampa (iz jezika Venecije) došla je još davno u drugi plan, budući da je postala karakterističnom za „beogradsku štampu“ i sl.. Na prvo mjesto je u standardnom hrvatskom jeziku došao tisak (Gradišćanskohrvatsko – hrvatsko – nimški rječnik, 1991). Naklada je Verlag pa se je autorica odlučila za takav prijevod po značenju.   (J. Seršić)