Publikacije

Bečki sveučilišni profesor Josip Zanchi iz Rijeke

Ovo pišemo povodom 650. obljetnice Bečkog sveučilišta i Hrvata na njemu.

Na našem simpoziju „Hrvati na Bečkom sveučilištu“ spomenula je Zanchija Ana Alebić Juretić u svome referatu o drugom Riječaninu i bečkom profesoru – Nikoli Tomi Hostu. RIJEKA/BEČ

Donosimo kronologiju njegovog života:

- 1710. (23. 8.) – rođen u Rijeci; polazi gimnaziju u Gorici/Görz, a zatim i – u Beču;

– 1725 - ulazi u isusovce u Rijeci, i provodi - u Beču novicijat;

– 1729. – 1731. – studira filozofiju u Gracu;

– 1732. – 1733. – predaje gramatiku u Gorici;

– 1734. – u Beču specijalizira matematiku;

– 1735. – predaje retoriku u Gorici;

– 1736. – 1739. – u Beču završava studij teologije. Iza studija i treće probacije djeluje 15 godina kao profesor:

- 1741. – 1742. - predaje u Gracu retoriku i matematiku; triput zaredom „čita“ trogodišnji tečaj filozofije u Gorici - gdje uz to predaje    i moralnu teologiju;

- 1746. – 1749. – u Beču bio profesor filozofije te predaje također i etiku te skolastičku i polemičku (kontroverznu) teologiju.

– 1749. – 1752. – u Beču je profesor filozofije na Collegiumu Theresianumu.

Zatim obavlja različite dužnosti u Isusovačkom redu, a od

- 1773. tj. nakon ukinuća Reda dobiva kanonikat u Gorici gdje

- 1786. i umire. (Prema: F. Zenko, 1992.)

 

„Bio je promicatelj newtonizma u Austriji. Suprotstavljao se Aristotelovoj prirodnoj filozofiji i zastupao Descartesovu, a poslije i Newtonovu prirodnu filozofiju, iako se u nekim bitnim pitanjima od njih razlikovao; naime, odbacivao je Descartesovu ideju vrtloga i Newtonovu ideju privlačenja. Smatrao je da se u prirodnu filozofiju moraju uvesti prvi metafizički uzroci i da ih se ne može nadomjestiti prirodnim zakonima. Odbacivao je i Ptolemejev i Bracheov astronomski sustav, a Kopernikov je smatrao samo hipotezom. Isticao je važnost motrenja i eksperimenta u znanosti. Pisao je i o logici i metafizici, raspravljao o duhu i tijelu, razumu i osjetilima, nužnosti i slobodi, Bogu i svijetu (Disertacija o uzajamnom odnosu ljudskog duha i tijela… – Dissertatio de mutuo commercio inter mentem humanam et corpus…, 1748; Filozofija o duhu i osjetilima… – Philosophia mentis et sensuum…, 1750)“ (Hrv. Enciklopedija).

Priredio dr.Josip Seršić